GORUĆI PROBLEMI MLADIH U BiH

GORUĆI PROBLEMI MLADIH U BiH

GORUĆI PROBLEMI MLADIH: ODLAZAK IZ ZEMLJE, NEZAPOSLENOST, NEPRILAGOĐEN OBRAZOVNI SISTEM, SIROMAŠTVO

STATISTIKE O POLOŽAJU MLADIH U BIH

Mladi nisu zanimljiva kategorija društva jer su izuzetno pasivni, pa su i istraživanja o problemima i potrebama mladih rijetka, površna i neupotrebljiva u naučne svrhe. Njihova pasivnost uvjetovana je lošom socio-ekonomskom situacijom, uzrokovanom prije svega velikom nezaposlenošću.

GORUĆI PROBLEMI MLADIH: ODLAZAK IZ ZEMLJE, NEZAPOSLENOST, NEPRILAGOĐEN OBRAZOVNI SISTEM, SIROMAŠTVO

1. Mladi prema većini istraživanja žele napustiti BiH:

–          od 1996. do 2002.: 100.000 mladih napustilo je BiH,

–          državna analiza: 66% mladih žele napustiti BiH

–          istraživanje Glas tihe većine 2007. (UNDP, proveo Oxford Research International), 62,6% želi napustiti BiH

–          Privredna komora FBiH: 77% mladih želi napustiti BiH

–          UNESCO: 79% istraživača iz oblasti inženjeringa, 81% magistara i 75% doktora nauka je napustilo BiH od 1995.

–          istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT u okviru istraživanja za lokalne strategije prema mladima: oko 67% mladih iz sarajevskih općina napustilo bi BiH

–          prema globalnom izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 2010., BiH je bila na 131. mjestu od 133 zemlje u kategoriji odljeva mozgova.

2. Više od 50% radno sposobnih mladih ne radi.

–          Obrazovni sistem mladima daje širinu i veliku količinu informacija, ali ih ne uči kako da te informacije iskoriste. Obrazovni sistem nije usklađen s potrebama tržišta i poslodavci nemaju stručan kadar koji može biti produktivan odmah nakon zaposlenja. Zato se traži iskustvo, koje mladi nemaju gdje steći i zbog toga su diskriminirani i nekonkurentni na tržištu rada.

–          Akcioni plan zapošljavanja u FBiH za period 2010-2013. g.: nezaposleni mladi prepoznati su kao ključna ciljna grupa. U 2011. nisu izdvojena sredstva za provođenje Akcionog plana, a u 2012. za provođenje mjera iz programa zapošljavanja predviđeno je 360.000 KM. U FBiH ima 368.922 nezaposlene osobe. Program zapošljavanja u Republici Srpskoj prije svega temeljen je na subvencioniranju troškova upošljavanja pripravnika, što nije održiva strategija zapošljavanja.

3. Mladi bi radili u BiH da imaju posao, ali ne otvaraju se nova radna mjesta. Mladi nisu obučeni niti im država daje olakšice da sami pokrenu biznis i stvore radna mjesta i za sebe i za druge.

4. Siromaštvo:

Siromaštvo, propala privreda i novi surovi zakoni tržišta, kao i često nepostojanje jasnih kriterija pri zapošljavanju, mlade u regiji dovodi u poziciju besperspektivnosti – posljedice: kriminal, odlazak iz zemlje, pasivnost, korupcija, neosnivanje porodice. Preduga pauza od završetka školovanja do prvog zaposlenja dovodi do slabljenja samopouzdanja kod mladih ljudi, često i depresivnosti.

ODNOS VLASTI PREMA MLADIMA

1) U FBiH ni jedno ministarstvo nije preuzelo sve obaveze iz Zakona o mladima FBiH koje ima prema populaciji mladih. U RS-u briga o mladima nije u potpunosti sistemski uređena, jer često izostaju sistemski i strateški načini rješavanja njihovih problema. Na nivou države ne postoji institucionalna briga o mladima: ne postoji nadležno ministarstvo, ne postoji državna strategija prema mladima, ne postoje budžetska izdvajanja za mlade.

2) Izuzev Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, koje za 2012. g. planira nešto ozbiljnija izdvajanja za učenike i studente, sva druga federalna ministarstva ne pokazuju ozbiljnu budžetsku zainteresiranost za populaciju mladih u FBiH. Nadležna ministarstva (prije sve rada i razvoja) nemaju posebne programe za zapošljavanje i razvoj biznisa mladih ljudi.

3) Netransparentna i često nezakonita dodjela sredstava udruženjima, pa tako i omladinskim udruženjima od strane svih nivoa vlasti dovodi do zatvaranja centara za mlade i ukidanje brojnih aktivnosti za mlade ljude u manjim lokalnim zajednicama. Nerazvijenost omladinskog sektora u BiH govori o tome da mladi nemaju alternativu za pošasti bh. društva: kladionice, kafane, kriminal i sl.

4) U 2010. g. su za podršku i razvoj mladih ljudi vlasti izdvojile svega 2 KM po glavi mladog čovjeka. Prema ranijim istraživanjima nevladinih organizacija u posljednje 4 godine vlasti u BiH najmanje novca su izdvojile za potrebe mladih, „čitavih“ 14 miliona maraka za četiri godine, što je jedva 0,05% ukupnih budžetskih sredstava. Dakle, Iako čine 25% stanovništva, za njih je u 2010. g. izdvojeno svega 0,05% budžeta.

5) Samo 10% općina u BiH ima službenika/cu za mlade koji obavlja samo ove poslove, 47% općina ima strategiju prema mladima (koje se uglavnom ne provode), a u samo 46% općina postoji posebna budžetska stavka za mlade, iako su sve to zakonske obaveze (više statistika o uspostavljenim mehanizmima brige vlasti o mladima na lokalnom nivou: OVDJE)

 

STATISTIKE ZA REGIJU

1) NEZAPOSLENOST:

HRVATSKA (15-24 g.): Nezaposlenost mladih: 2011. g.: gotovo 40% (Economist.com)

EU (15-24 g.): 2008: 21,1%, 2010: 32,6%, s tim što u EU postoje programi za socijalnu brigu mladih

SRBIJA: 48% nezaposlenih do 30 godina starosti

2) ODLAZAK MLADIH:

HRVATSKA: 2010: 29,4%

SRBIJA: na četvrtom mjestu po odljevu mozgova u svijetu; iz Srbije se 90-ih godina iselilo 5% stanovništva, od čega je 90% njih bilo mlađe od 40 g. i uglavnom visoko obrazovani

3) BRIGA VLASTI:

HRVATSKA: Nema zakon o mladima, ali ima od 2009. g. Nacionalni program za mlade

SRBIJA: 2011. g. usvojila Zakon o mladima, koji 16.1.2012. stupa na snagu; vrlo apstraktan

4) OBRAZOVANJE:

Neodgovarajuća obrazovna politika u cijeloj regiji

Mladi nemaju sredstava školovati se.

HRVATSKA: Dok neke zemlje u visoko obrazovanje ulažu i do 2% BDP-a, Hrvatska se ističe ulogom od samo 0,87% BDP-a, dok u 23 od 27 članica EU-a izdvajaju više od ovog iznosa.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *